Koristimo kolačiće kako bi Vam pružili bolje korisničko iskustvo. Nauči više
Ako ste ikada razmišljali kako da smanjite račune za grijanje, a da se i dalje grijete “na struju”, vjerovatno ste čuli za dizalice topline zrak–voda. Ovi uređaji su posljednjih godina postali najtraženije rješenje grijanja u BiH, jer nude udobnost, uštede i ekologiju u jednom sistemu.
Ali mnogi i dalje postavljaju pitanja: Šta je uopšte dizalica topline? Kako ona radi? Šta znači monoblok, a šta split? I da li se to zaista isplati kod nas u BiH? U ovom blogu donosimo detaljan, ali jednostavan vodič za sve koji žele razumjeti osnovu prije nego što se odluče za kupovinu.
Tehnologija koja pokreće toplinske pumpe temelji se na istom principu kao i hladnjak – ali obrnuto. Dok hladnjak uklanja topli zrak iz svoje unutrašnjosti kako bi snizio temperaturu, toplinska pumpa usmjerava vanjsku energiju u svoju unutrašnjost.
Dakle, ona koristi energiju iz zraka koji nas okružuje – čak i kada je hladno napolju – i pomoću specijalnog procesa kompresije i izmjene toplote tu energiju “pojačava” i predaje vodi u sistemu grijanja. Zvuči skoro kao magija, ali radi se o tehnologiji koja je u upotrebi decenijama, a posljednjih godina postala je znatno efikasnija i pristupačnija.
I kada je vani hladno, u zraku uvijek postoji određena količina toplinske energije. Vanjska jedinica dizalice topline upravo tu energiju preuzima. Zatim kompresor unutar uređaja sabija rashladni plin i na taj način mu podiže temperaturu – slično kao kada pumpate zrak u gumu i on se zagrije.
Svaka toplinska pumpa radi koristeći isti četverostupanjski proces, u kojem se tekuće rashladno sredstvo isparava, komprimira, kondenzira i širi u kontinuiranom ciklusu. Ovaj ciklus omogućuje podizanje temperature niskotemperaturne topline na razinu na kojoj je upotrebljiva. Toplinskoj pumpi je za to potrebna samo električna energija - i vrlo je učinkovita. Ta toplina se prenosi na vodu koja cirkulira kroz sistem grijanja – radijatore, podno grijanje ili ventilokonvektore. Nakon što preda toplotu vodi, rashladni plin se vraća u početno stanje i cijeli proces kreće ispočetka.
U praksi to znači da se za relativno malo utrošene električne energije dobija višestruko više topline iz zraka. Zato se često kaže da su dizalice topline pravi “multiplikatori energije” – jer za 1 kW struje mogu proizvesti i do 3–4 kW toplinske energije za vaš dom.
I monoblok i split spadaju u zrak–voda dizalice topline, ali se razlikuju po konstrukciji i načinu instalacije.
Kod monoblok sistema sve komponente se nalaze u vanjskoj jedinici, a u kuću ulazi samo voda. To znači da je instalacija jednostavnija i brža, jer nema rada s rashladnim plinovima, pa nije potreban certificirani serviser za freone. Zbog toga su početni troškovi ugradnje niži. Nedostatak je što se u vanjskim cijevima nalazi voda, pa postoji rizik od smrzavanja ako nema zaštite (glikol ili protusmrzavajući ventili).
Kod split sistema konstrukcija je podijeljena: vanjska jedinica sadrži kompresor i isparivač, dok unutrašnja jedinica ima izmjenjivač topline. Prednost je što kroz cijevi prolazi rashladni plin, a ne voda, pa nema opasnosti od smrzavanja čak ni u hladnijim područjima. Split sistemi stabilnije rade u zimskim uvjetima i pogodni su za veće objekte, ali njihovu instalaciju smiju obavljati samo ovlašteni serviseri, a početna montaža je nešto skuplja.
Ukratko: monoblok je idealan za one koji žele brzu i jednostavnu ugradnju, dok je split pogodniji za veće kuće i hladnije regije BiH gdje je sigurnost protiv smrzavanja prioritet.
Kada razmišljamo o grijanju, najčešće se spominju tradicionalna rješenja: drva, ugalj, pelet ili klasične električne grijalice. Svako od njih ima svoje prednosti, ali i ozbiljne mane.
Grijanje na drva ili ugalj djeluje najjeftinije na početku, jer su potrebni samo peć i dimnjak. Međutim, ovakav način grijanja traži puno posla – od nabavke i skladištenja do svakodnevnog loženja – a troškovi variraju ovisno o sezoni i kvaliteti goriva.
Pelet je udobniji jer se peći pune automatski i stvaraju manje nereda. Ipak, cijene peleta u BiH posljednjih godina stalno rastu, pa troškovi više nisu tako povoljni.
Električni radijatori ili grijalice najjednostavniji su za instalaciju, ali i najskuplji za korištenje. Čista električna energija kao jedini izvor toplote rezultira velikim računima.
Nasuprot tome, dizalica topline zrak–voda jeste veća investicija na početku, ali se često isplati već kroz 4–6 godina smanjenih računa. Nakon ugradnje, sistem radi automatski i bez dodatnog posla, a višestruko je efikasniji – za 1 kW struje vraća i do 3–4 kW topline.
Cijene zavise od snage uređaja i kompleksnosti ugradnje:
Iako je investicija veća od klasičnih peći na drva ili ugalj, dugoročno se isplati jer mjesečni računi za grijanje postaju značajno manji.
Da li dizalica topline radi kada je vani –10 °C?
Da, ali sa nešto manjom efikasnošću. U ekstremnim uvjetima može se kombinovati s dodatnim izvorom grijanja.
Može li se ugraditi u stan?
Tehnički da, ali je isplativija i češće korištena u kućama ili objektima sa vlastitim grijanjem.
Koliko traje vijek uređaja?
U prosjeku 15–20 godina uz redovno održavanje.
Trebam li mijenjati radijatore?
Ne nužno. Dizalica topline najbolje radi sa podnim grijanjem ili niskotemperaturnim radijatorima, ali može funkcionisati i sa postojećim sistemom uz određene prilagodbe.
Dizalice topline zrak–voda su moderno i dugoročno isplativo rješenje koje sve više ljudi u BiH prepoznaje. One omogućavaju značajne uštede, udobnost i višenamjensku upotrebu – grijanje, hlađenje i toplu vodu u jednom uređaju.
Bez obzira da li se odlučite za monoblok ili split sistem, važno je odabrati model koji odgovara vašem objektu i osigurati stručnu ugradnju. Tako ćete dobiti sistem koji će vas vjerno služiti godinama i smanjiti vaše troškove.
Javite nam se za besplatan savjet i ponudu – da grijanje više nikada ne bude briga, već ušteda!
Validate your login